Lipanj i srpanj nametnuli su se kao dva udarna festivalska mjeseca u regiji kojima ritam prvenstveno nameću tri festivala u tri grada – riječka Hartera, zagrebački INmusic i novosadski Exit. Premda nisu i jedini, Hartera, INmusic i Exit dobivaju na važnosti svojim odmakom od uobičajenog festivalskog ugođaja, pa glazba koja dolazi s pozornica nije samo ziheraška, već ima i svoju edukativnu komponentnu. Prednjači novosadski Exit čija je lista gostiju već dobrih deset godina lijepo protkana novim i obećavajućim bendovima i DJ-ima koji znaju prirediti veći i bolji festivalski ugođaj od samih headlinera – piše riječki Novi List.
Propitkivanje glazbene sadašnjosti i naslućivanje njezine budućnosti gotovo je od samog početka misija i riječke Hartere, koja se ipak najradikalnije odmakla od angažiranja glazbenika za najmasovniji glazbeni ukus. Mada je tvrdoglavo sljedbeništvo najsvježijih glazbenih trendova u svijetu moglo naići na nerazumijevanje javnosti, od čijih kupljenih ulaznica živi svaki festival, Hartera je uspjela sagraditi image koji je nadaleko prepoznat. Najveći kompliment ideji koja u lipnju oživi bivšu Tvornicu papira dolazi od samog festivalskog lidera, tako se ovogodišnji Exit upravo zasniva na imenima koja su minulih godina nosila Harteru – Röyksopp, Boys Noize, SebastiAn samo su neka od njih.
Nametanje novih standarda glavna je karakteristika i ovogodišnje Hartere, što naslućuje i prva objava gostujućih glazbenika. Potpuna dimenzija šestog festvala u Tvornici papira bit će poznata ovih dana, kad budu potpisani ugovori s headlinerima, pa se u prognoziranje uspjeha festivala još uvijek ne želi upuštati njegov organizator Ivan Šarar.
– Još uvijek je prerano stvarati očekivanja, budući da popis izvođača koji je esencija festivala nije dovršen, a i standard u državi nije bogzna kakav, pa je teško biti dobar prognozer. Ipak, zbog izvrsne pretprodaje, znamo da je festival prepoznat. Ljudi kupnjom karte nekoliko mjeseci prije nego što se znaju glavni izvođači iskazuju veliko poštovanje i povjerenje – smatra Ivan Šarar.
– Hartera će nastaviti pratiti sve relevantne trendove suvremene nezavisne glazbe kao i dosad, pokušat ćemo rasti na inozemnim tržištima i uvesti još neka poboljšanja u samom festivalskom prostoru, poput veće druge pozornice. Sigurno je i da će ovogodišnja Hartera biti obilježena s više neglazbenih, umjetničkih akcija kojima ćemo pokušati nastaviti ono što smo počeli lani, davajući festivalu jednu novu dimenziju – dodaje Šarar.
Slabašna kupovna moć u Hrvatskoj, koja nije ništa bolja niti u regiji, bit će glavna prepreka za uspjeh glazbenih festivala koji se unatoč globalnoj krizi množe. Svaki veći grad dobio je svoj kasnoproljetni ili ranoljetni festival, pa se nameće dvojba jesmo li već blizu točke zasićenja.

– To pitanje je suštinski čudno, to je kao da se pitamo ima li previše vrsta jabuka na placi. Moje osobno mišljenje je: apsolutno ne! Festivala ima sramotno premalo, jer ni približno ne pokrivaju sve relevantne glazbene žanrove. Žalosno je i što se dobri festivali, poput N.O. Jazza, gase. Ali, ponavljam, to je samo moje osobno mišljenje. Realno je količina festivala odraz društvenog siromaštva, kako novcem tako i duhom. Ljudi u Hrvatskoj vjerojatno nemaju kupovnu moć za podnijeti više festivala. Osim toga, ljudi i slabo prate novu glazbu, hrvatski radijski eter je uglavnom zapeo u 80-ima ili u uskom novom mainstreamu, a i narodni običaj je potrošiti mjesečno 500 kuna na mobitel, 300 na cigarete, a ne ostaviti ništa za CD ili koncert. Protiv toga se nije lako boriti, kaže Ivan Šarar koji u festivalima u regiji ne vidi konkurenciju.
– Mislim da je porast broja festivala i jačanje festivalske kulture još uvijek puno važnije nego lažno napuhavanje konkurencije i zlurado uživanje u sitnim tuđim problemima u koje svi organizatori kad tad upadnu – objašnjava organizator Hartere.
Zagrebački INmusic zaokružuje regionalnu priču glazbenog vizionarstva, no ove godine festival na Jarunu dobiva dimenziju ekskluzivnosti s angažiranjem njujorške senzacije LCD Soundsystem. Naime, pridobiti electro-punk projekt producenta Jamesa Murphyja velika je, ako ne i najveća, želja svih europskih festivala. Uz LCD Soundsystem, donosi, u neku ruku, ponovljeni zagrebački nastup grupe »Massive Attack«, a sve se glasnije može čuti da je zagrebački festival dobio i Fatboy Slima, što ga čini ljutim konkurentom Exitu.
– »Massive Attack« smo pozvali zbog njihovog novog albuma, a to je uvijek razlog da bend dođe na festival. Inače, kriteriji na temelju kojih odlučujemo koga ćemo pozvati, ne ovise o tome koliko je i kad je bend gostovao u nekom gradu, već je bitna njegova kvaliteta, objašnjava organizatorica festivala Tanja Manenica.
S obzirom na to da je kapacitet Otoka hrvatske mladeži za 30-ak tisuća posjetitelja, a da ih se prošle godine okupilo oko 20 tisuća, organizatori INmusica očekuju veću posjećenost.
– Na promociji festivala radimo i u inozemstvu, tako da očekujemo porast posjetitelja iz stranih zemalja. Ponudu kampa proširili smo na šest dana i dodali neke nove sadržaje. Osim koncerata, sportskih sadržaja koje nudi Jarun, posjetitelji će se, osim Zagreba, moći predbilježiti i za izlete po Hrvatskoj – otkriva Manenica i dodaje kako festivala u regiji prema njezinom mišljenju nema previše. Uz mađarski Sziget koji drži prvu poziciju te novosadski Exit koji je uvjerljivo drugi, treći najjači festival definitivno je INmusic.
– To je dobra stvar. Kod nas ne postoji prava festivalska tradicija, ali i to se polako razvija. Primjerice, u inozemstvu koncerti počinju već u 12 ili 17 sati poslijepodne, a našim je ljudima to još uvijek čudno – zaključuje Tanja Manenica.
Izvor: Srđan BRAJČIĆ, Bojana PERHAT, NOVI LIST